Velikim kompanijama teško je i zamisliti zapošljavanje bez testiranja i provjere kandidata. Psihološka procjena jedna je od osnovnih pretpostavki konkurentne tvrtke, ne samo zbog toga što poslodavci, nakon nekog vremena, ipak utvrde da su skloni pogreškama u zapošljavanju te da ih ponekad zavara prvi dojam.

Profesionalna selekcija kandidata za zaposlenje i unutar nje psihologijska procjena sastoje se od:

  • Sudjelovanja u procesu odabira kandidata za testiranje
  • Testiranje kandidata znanstveno utemeljenim psihologijskim testovima (testiranje ličnosti, tzv. "osobnosti", testiranje inteligencije, pažnje i koncentracije, psihomotorike, spacijalnih i perceptivnih sposobnosti, stavova i vrijednosti, opće informiranosti i brojnih drugih kompetencija ovisno o zahtjevnosti radnoga mjesta.
  • Intervju s kandidatima
  • Provjeru podataka iz  životopisa
  • Preporuke najboljih kandidata poslodavcima (3-5 kandidata)

Više na: www.selekcija.hr

Selekcija kandidata za zaposlenje ili intuicija - eksperimenti?                                                                                                 

Često čujemo od poslodavaca da znaju “osjetiti” i “prepoznati” pravog  kandidata za posao. Kad ih pitamo kako, obično navode intuiciju. Ako dobro izaberu, svi smo sretni, ali ako odaberu konfliktnu osobu sklonu bolovanjima koja radi bez motivacije, tada su poslodavci koji biraju “po intuiciji”  sljedeći put skloniji psihološkom testiranju kandidata.

 Psiholozi često smatraju da je ovakvo ponašanje:

a)      odraz nedovoljne informiranosti ili neiskustva

b)      odraz psiholoških mehanizama kojima smo svi podložni. Pa ćemo to pokušati opisati u tekstu koji slijedi.

Prije par dana nišao sam na jedan eksperiment koji dobro ilustrira kako nam osobe mogu izgledati pametne, karakterne, kvalitetne  ili radišne, a da to u stvari - nisu!

Eksperiment br.1:

1.       Naime, pokušajte zapamtiti riječi koje slijede. Svakoj riječi posvetite 2-3 sekunde.

tratinčica

odvojiti

tremurati

prostop

kastrala

stroj

tmizliti se

galvokrat

slopmač

pusničar

kožfal

opeurarti

pokljen

sicjenka

prečlenka

kreskačica

oznat

stanica

detalj

   spojnarac            

2.       Nakon što ste pogledali/pročitali riječi iz tablice, odmorite minutu-dvije.

3.       Sada pogledajte/ pročitajte riječi koje se nalaze u tablici na samome dnu ovoga teksta i zapišite si svaku riječ koja vam zvuči poznato

Obično se događa da lako prepoznamo “prave” ili “smislene” riječi, dok za riječi bez smisla (ponekad) imamo maglovit osjećaj da su nam poznate, iako nisu! Zbog toga često označavamo (kao poznate) i one riječi koje nismo vidjeli u prvoj tablici!

Zašto?

Zato što sustav za pamćenje svakodnevno procesira veliki broj podražaja/ informacija iz okolnog svijeta,  a sve te informacije potrebno je brzo sortirati/ smjestiti na mjesto na kojem ih je kasnije lako pronaći.  Zbog toga, ukoliko naiđemo na nešto nepoznato, a podsjeća nas na već sortirano ili poznato, mozak će takve informacije češće smjestiti u ladicu poznatog.

Prema jednom drugom eksperimentu, neke stvari pohranjene su duboko u mislima, a neke površno!  Blizu površine obično se nalaze podražaji koji su nedavno korišteni u svjesnoj obradi (ili blizu svjesne obrade)  te u situaciji kada nas neki drugi, povezani podražaji asociraju na njih! Dakle, svakodnevne  odluke često donosimo zbog nekih slučajnih asocijacija i osjećaja prepoznavanja/ poznatosti, a koji mogu biti potpuno krivi.

Eksperiment br.2:

 zatražite od neke osobe da brzo ponovi riječ “mlijeko” barem 20 puta i odmah nakon toga brzo je pitajte što krava pije;  velika je vjerojatnost da će reći “mlijeko” iako krava u stvari pije vodu… Dakle, nedavna obrada i korištenje riječi mlijeko te dovođenje u vezu s povezanim pojmovima kao što su “krava” i “piti” vode nas pogrešci u zaključivanju.  

Po nekima se poznati, uvezani pojmovi aktiviraju u moždanoj kori tako što se zajednički pale brojni neuroni zaduženi za pamćenje osnovnih jedinica. Problem je u tome što su za sjećanja zaduženi mnogobrojni neuroni koji sudjeluju u pohrani brojnih  drugih sjećanja.

Slijedom navedenog, ukoliko se nakon dugo vremena prisjetite radišnoga djeda ili ujaka plave kose koji slabo izgovara slovo R, punašan je i češlja se u jednu stranu, a iznimno je pametan i vrijedan -  taj dan, ukoliko birate radnike za posao, bit ćete skloniji izabrati one koji su po nekim osobinama sličniji tim vrijednim ljudima – ujaku i djedu.

Nadalje, detalj na kandidatu ispred vas (npr.: razdvojeni zubi, širom otvorene oči, kašljucanje ili zastajkivanje tijekom govora) može vas podsjetiti na  neku osobu iz života. Ali to nije sve. Zbog prethodno opisanog “paljenja” neurona i nesavršenosti mozga zbog važnosti “brzog sortiranja” i ostali detalji poznate nam osobe (koje smo se sjetili zbog kandidata) nalijepit će se na toga kandidata. Po automatizmu.

Sve se to događa u vrijeme dok smo mi uvjereni da “znamo dobro čitati ljude”, “da imamo feeling” ili da nam intuicija govori nešto važno …

Razmislite, koliko je pametno birati  zaposlenike bez objektivnih kriterija procjene; bez psiholoških testova i samo “po osjećaju”?

šart

podrum opeurarti

grastično

kastrala

sicjenka spojnarac

moda

detalj

zavognica damtras

tumel

neptrozan

odvojiti  poznat

ćugrati

vrtlar

puzati kožnjak

pustalat

 

Piše: dipl.psih. Slobodan Jović, prof.

www.selekcija.hr

Testovi za posao ili intuicija?
selekcija kandidata - poslodavac ne vidi sve u odabiru djelatnika

Kontakt:

kontakt@selekcija.hr

Tel: 00385 98 1770912

profesionalna selekcij za zaposlenje

profesionalna selekcija, psihologijsko testiranje za posao, psihološka procjena kandidata za zaposlenje, testiranje - www.selekcija.hr